Upoznaj naše ambasadorice skandinavsko – slavenskih odnosa!

Lidija i Ena kolegice su po struci, ali i po poznavanju slavenskih jezika. Ena je tu nadodala švedski i norveški. Zato kažemo da su ambasadorice skandinavsko – slavenskih odnosa. Želiš li i ti saznati što znači: Za dežjem vedno posije sonce ili Smutronställe, vrijeme je da nam se pridružiš! Nastavi čitati, upoznaj ih i odaberi jedan od jezika!

# Upoznaj Lidiju i Enu!

Lidija: Moje ime je Lidija Barić. Imam 29 godina. Završila sam Filozofski fakultet u Zagrebu. Po zanimanju sam profesorica latinskog jezika i književnosti te magistra južnoslavistike (makedonski i slovenski). Radim kao profesorica slovenskog jezika u Intellecti. Jako volim svoj posao i svoje drage kolegice i kolege. Moja najdraža poslovica na slovenskom glasi: Za dežjem vedno posije sonce. Vjerujem da nakon kiše uvijek zasja sunce, ali zaista u punom sjaju. U slobodno vrijeme volim čitati poeziju, volim voziti bicikl, volim prirodu. Moje djetinjstvo i ranu mladost obilježili su satovi klavira i koncerti. Glazba i književnost za mene su posebni svjetovi u kojima mogu sanjariti i biti potpuno svoja. Trudim se održati taj entuzijazam i umjetnički duh.

Ena: Zovem se Ena Matacun i u Intellecti predajem ruski, švedski i norveški jezik. Po struci sam prevoditelj i predavač, a nedavno sam završila tečaj za turističkog vodiča za Grad Zagreb, Zagrebačku i Istarsku županiju.
Najdraži usklik na ruskom je: Образуется!, što znači ‘Riješit će se već nekako!’, a možemo ga primijeniti na razne životne situacije. U švedskom mi je posebno draga riječ smutronställe, koja ne samo da odražava švedsku sklonost složenicama, već i označava mjesto gdje rastu divlje jagode, ali zbog Bergmanovog filma predstavlja i mjesto na kojem smo najsretniji, a na norveškom mi je među dražima riječ ildsjel, koja označava entuzijasta. 😎
Slobodno vrijeme provodim s dragim ljudima, planinarim ili sudjelujem na pub kvizovima.

# Zašto volite slavenske i skandinavske jezike?

Lidija: Slovenski me je od djetinjstva fascinirao kao jezik iz susjedstva, toliko blizak mojem jeziku, a toliko nerazumljiv i zanimljiv. Odabrala sam studirati slovenski kao jedan od službenih jezika Europske Unije, jezik blizak mojem, dok mi je studij makedonskog pružio tu jednu južnjačku notu koja nam svima treba. Iskreno, malo sam se iznenadila nekim pikanterijama iz slovenske gramatike, ali studij je uspješno završen.

Ena: Iako se na prvi pogled čini da sam svoje jezike odabrala jer volim zimu, nije to baš tako. Skandinavske sam jezike odabrala jer sam se željela nastaviti baviti germanskim jezicima, nakon engleskog i njemačkog, a ruski jer jako volim rusku književnost i htjela sam sva ta djela čitati u originalu.

# Kako koristite voljene jezike u svakodnevnom životu?

Lidija: U učionici se trudim ne preplašiti naše polaznike strukturama koje su izvornim govornicima hrvatskog teške i nedokučive. Primjerice, u hrvatskom jezične pojave izražavamo u jednini i množini, dok je slovenski zadržao i dvojinu iz staroslavenskog. Učiti strani jezik znači i učiti misliti na tom jeziku jer svaki jezik ima svoju logiku, strukturu kojom težimo opisati pojave i svijet oko sebe. U Intellecti se trudimo uvesti komunikaciju na stranom jeziku od prvog susreta s polaznicima. Olakotna okolnost u slučaju slovenskog je to što naši polaznici donekle razumiju slovenski ili barem mogu brzo shvatiti kontekst, mogu im gestikulacijom pokazati što znače rečenice koje izgovaram, stoga razumijevanje nije toliki problem koliko jezična produkcija i aktivna konverzacija. Osim toga, odraslim ljudima treba pomoći da ostave strah i sram zbog nesavršenog izgovora postrani, a to postižem ugodnom atmosferom, strpljenjem i razumijevanjem. Premda nam je vrlo blizak, nemojmo zaboraviti da je slovenski ipak strani jezik te da je potreban trud kako bismo ga usvojili.

Ena: Koristim ih na sve moguće načine – čitam, pišem, slušam i govorim, pogotovo ako vodim turiste. 😉

# A što kažu polaznici tečajeva?

Lidija: Polaznicima je slovenski prvenstveno potreban zbog novih poslovnih prilika, premda se nađe i koji entuzijast koji uči slovenski iz ljubavi ili zbog ljubavi. Na satovima slovenskog često se mogu čuti uzdasi poput zašto, zbog čega, ne razumijem, nije li ovo najteži jezik, otkud sada ovo i ostali upitnici iznad glave. Svi su uvijek presretni kad upotrijebe dvojinu bez moje pomoći. To im daje dodatnu motivaciju jer se na kraju sve može naučiti i navježbati.

Ena: Polaznici na početku tečaja kažu da skandinavski jezici zvuče strašno, ali se vrlo brzo sprijatelje s njima. Isto tako i ruski, najprije ih preplaši ćirilica, ali čim nju savladaju, znaju da mogu prijeći sve prepreke. 😎

# Zašto početi učiti jezike? 

Lidija: Krenemo li od same genetike ovih dvaju jezika, slovenski također pripada skupini južnih slavenskih jezika. Kao narodi dijelimo istu kulturu, gastronomiju, povijesne okolnosti. Da se našalimo, dijelimo i isti zaljev. Danas naša kazališta, škole, knjižnice usko surađuju na europskim projektima, tako da smo potrebni jedni drugima u svakom smislu. Ako to nije dovoljno dobar razlog da svi počnemo s učenjem slovenskog, valja istaknuti kako je Hrvatska, prema gospodarskim i ekonomskim parametrima, najpovezanija upravo sa zapadnim susjedima. Danas je slovenski vrlo tražen u korporativnim odjelima poput marketinga i nabave, a u posljednje vrijeme sve je traženiji i u IT sektoru. 

Ena: Svi bi trebali početi učiti jezike jer je sam proces učenja jezika predivan, a konkretno ove jezike jer većina ljudi danas ima gramatičku podlogu u engleskom jeziku i bilo bi dobro to usmjeriti na još koji skandinavski jezik. Ruski je 8. jezik u svijetu po broju govornika, a slavenski je jezik, baš kao i hrvatski, što znači da su dovoljno slični, ali se ipak po mnogočemu razlikuju.

# Pridruži se Lidiji i Eni!

Zvuči zanimljivo, odaberi jedan od jezika i pridruži se nastavnicama Lidiji i Eni u novim jezičnim pustolovinama! 😉

Prijavi se na naš newsletter i saznaj među prvima sve o pogodnostima i novostima! A za sve ostalo prati nas na našem Facebook i Instagram profilu!😉