Argumentacijske pogreške – “svađajte” se pošteno!
S obzirom na situaciju u državi i svijetu, svi smo puno više kod kuće, a češće svađe nisu neuobičajena pojava. Dapače, mogli bismo reći da su, s obzirom na dodatni stres uzrokovan ograničenom mogućnosti kretanja, razmirice postale učestalije. Iz tog smo vam razloga odlučili pomoći oko “svađanja”! Pomoći ćemo vam oko argumentiranja vaših stajališta, te vam u ovom članku donosimo neke najčešće argumentacijske pogreške koje smo popratili primjerima.
Argumentacijske pogreške – vrste i primjeri
Prva od pogrešaka kojom smo se odlučili pozabaviti poznata je pod nazivom straw man. To je pogreška irelevantnosti. Označava proširivanje protivnikove tvrdnje, odnosno pogrešno tumačenje nečijih riječi u vlastitu korist. Primjerice, kada pitate partnera/icu želi li u srijedu u kino, možda dobijete odgovor da je srijedom Liga prvaka. Tada biste mogli odgovoriti komentarom poput: “Želiš li reći da ti je Liga prvaka važnija od druženja sa mnom?”
Pogreška irelevantnosti kojom sugovornik uvodi novu temu, a ta je nova tema pritom jednako zanimljiva i/ili bliska temi o kojoj se ranije govorilo, naziva se red harring. Ovu pogrešku često čine političari. Recimo da se na nekoj sjednici razgovara o porezima u državi. Neki političar u svom obraćanju može iznjeti da su u sklopu Vladnih mjera donijeli odluku o zapošljavanju mlađih od 30 godina, pritom istaknuvši da poslodavac za njih ne mora plaćati doprinose. Tako je skrenuta pažnja na novu temu.
Ad hominem argumenti
Ad hominem argumenti zasebna su vrsta argumentacijskih pogrešaka te su najučestaliji u javnosti. Najčešći ad hominem argument je argument ad populum. Temelji se na pretpostavci da tisuće ljudi ne mogu biti u krivu. Dakle, ako većina ljudi koja je pogledala Mean Girls misli da je film odličan, zasigurno su u pravu!
Argument ad baculum temelji se na prijetnji. Točnije, temelji se na formuli: ako ne učiniš x, ja ću učiniti y. Zasigurno je jedan od argumenata koje je najlakše prepoznati. Y je u ovom slučaju ’’ispravan’’, a jedan od najčešćih primjera kojih se sjećamo iz djetinjstva je: „Ako ne opereš suđe, ne možeš van!“.
Ad misericordiam, argument koji igra na kartu emocija, dobro je poznat svima. Nađemo li se u situaciji da nas zbog prebrze vožnje zaustavi policija, vrlo ćemo se vjerojatno iz situacije pokušati izvući nekom pomalo izlizanom isprikom poput: “Znam da vozim prebrzo, ali žurim po djecu u vrtić”.
Argument kojim pokušavamo diskreditirati nekoga na osobnoj razini, umjesto da se koncentriramo na ono što osoba govori, zovemo ad personam argumentom. Primjerice, ako netko psihologinji koja govori o emocionalnom stanju djece dobacuje da ona o toj temi nema pravo progovarati jer nema vlastitu djecu, svjedočili smo korištenju ad personam argumenta.
Uzročno-posljedične argumentacijske pogreške
Gamblers fallacy argumentacijska je pogreška u zahvaćanju, odnosno prepoznavanju uzorka. Često možemo pomisliti: “Zadnjih sam 7 tjedana bezuspješno igrala Eurojackpot, ali ovog ću petka sigurno osvojiti nešto!”
Argumentacijska pogreška slippery slope pojavljuje se u uzročno-posljedičnim vezama. Temelji se na tome da ističe izrazito negativnu posljedicu. Pri tome se često zapravo radi o posljedici do koje uopće ne mora doći. Drugim riječima, netko nam može reći: “Ako djetetu dopustimo da odabere film, što ćemo mu sljedeće dozvoliti? Hoće li naše dijete moći birati i kojem će liječniku ići?”
Još jedna pogreška u uzročno-posljedičnim vezama poznata je kao post hoc ergo propter hoc. Ona se događa kada u uzročno-posljedičnu vezu stavljamo dva događaja samo zbog toga što su se dogodili u vrlo kratkom vremenskom odmaku. Primjerice, ako je netko izašao iznijeti smeće bez kaputa, zaključili smo da je to razlog zbog kojeg je osoba sutra bila prehlađena.
I za kraj…
Sada kada znate što su argumentacijske pogreške i malo više o njima, sigurni smo da ste barem u jednoj od njih prepoznali sebe ili nekog od svojih ukućana. Najbolji savjeti koje vam možemo dati su da budete iskreni i ne pokušavate manipulirati osjećajima ostalih ukućana niti se koristiti kartom poigravanja emocijama. Naravno, nemojte se bojati propitkivati tuđa stajališta, no činite to na konstruktivan i argumentiran način. Za kraj, želimo vam poručiti i da uvijek, ali baš uvijek budete spremni na razgovor i kompromis. 🙂
Vidimo se na online nastavi ili na našem Facebook i Instagram profilu!
